
Razgovor i komunalna večera
📅 Utorak, 8.9.2026.
🕘18:00-21:00
📍Bašta, Komiža
ISSA– Škola autonomije poziva vas da zajedno zamislimo kako bi naša voljena Komižamogla izgledati 2050. godine. Kažu da ljubav ide kroz želudac, zato
vaspozivamo na jednu posebnu komunalnu – zajedničku – večeru, druženje i razgovoro životu na otoku: jučer, danas i sutra.
Akovas, kao i nas, brine činjenica da su toplinski valovi sve učestaliji, požarisve razorniji, da se u moru pojavljuje sve više termofilnih vrsta te da se otoki more mijenjaju pred našim očima, ovo je mjesto za vas.
Nastol ćemo staviti hranu koja dolazi s otoka, ali i onu koja stiže trajektom, izskladišta i globalnih opskrbnih lanaca. Takav je danas naš jelovnik – spoj lokalnogi uvezenog. No želimo se zapitati: hoće li 2050. godine sve to i dalje bitidostupno? Što ćemo moći uloviti u moru, uzgojiti na polju ili pronaći uneposrednoj blizini svog doma? To nije apstraktno pitanje o klimatskim promjenamaili gospodarstvu.
Toje pitanje o tome što će ostati na našim stolovima, u našem moru i u našimživotima za manje od trideset godina. Želimo razgovarati o Komiži i njezinojbudućnosti. Što možemo naučiti iz prošlosti? Što nam budućnost već danaspokušava reći? Što u Komiži dobro funkcionira i što nikako ne bismo željeliizgubiti? Što nas najviše zabrinjava – voda, požari, posao i prihodi izvanturističke sezone, stanovanje, ostanak mladih ili mjesta susreta i zajedništva?
Jelovniknaše zajedničke večere odražava stvarnost suvremenog otoka. U toj stvarnostivažnu ulogu imaju i strani radnici, sezonski radnici i migranti koji
većdanas oblikuju hrvatski turizam i ugostiteljstvo. Među njima su ljudi izNepala, Filipina, Indije i drugih zemalja, a neki od njih pridružit će nam se iza stolom. Vjerujemo da razgovor o budućnosti otoka ima više smisla kadauključuje sve koji danas na njemu žive i rade.
Pozivamovas da zajedno sudjelujemo u jednom misaonom eksperimentu – Komiža 2050. – alii u ugodnom druženju u Bašti. Ako je stvarnost već
postalanepredvidljivija od mnogih znanstvenofantastičnih priča, možda upravo uz pomoćmašte možemo osmisliti bolju budućnost.
Zaštomeduze, kojih je sve više, ne bismo koristili kao gnojivo, kao što istražujuznanstvenici u Rovinju? Zašto morsku travu ne bismo upotrebljavali kao
prirodnuizolaciju za kuće, kao što to već rade u mnogim mjestima na zemlji? Zašto nebismo obnavljali suhozide i gustirne, obrađivali zapuštenu zemlju i sadilikulture otpornije na požare, koje su već dio otočnog krajolika? Dođite sasvojim iskustvima, brigama i idejama.
Vratimose zajedno u budućnost.